samedi 23 août 2008

Bienveni!!

Panse diferan!

Apre deu nacion sa yo fin pase anba anpil confrontacion fok nou kounyen an leve kanpe pou nou travay pou progre ile keu nou genyen an.

An defan interere nou chak, menm an menm tan keu se deu tet kap panse, ensemble nou ka rive jwen sa nou ap cheche an depi lontan.

Ak anvi fe relacion ahityen dominicain vin pi bon epi kite diskriminasyon yo sou kote fok nou fe grandi paralel san lot pa okipe lot.

En plis nou gen menm te konsa na komanse trete lot pou sa nou ye, deu te ki fre.

Nou suelman vle fe konen keu due peyi yo gen problem kote yo kab compati youn ak lot konsa nou ka rive jwen solusyon ensamble.

Nou vle pou bagay yo change, li leu li tan pou nou panse yon lot jan an nou travay ensamble, ou lenvironman, en pote pou coz lan, en tret elot diferaman.

Disquicion de la organización a la retíace de la ciculé No.017

La colizion de un goup pour les doits min manifeté pou ouvri yonbaga y qui pabone la ciculé No. 017 pouquile par la adminsitracion de la JCE.

Pour temine po ciquile pour pote ou pougarrote donation pou informè indisquisicion yon bel Soley epi bel lanme ki fe bel ile sa, gen espace ki pemet bel freche ak anp espace vet ki Konseve cho, epi anpil.

Avec bon plat internasyonal ak nacional, li ofri bon pri, kote tout moun kab peye pou visite bel kote sa ki nan yo. Si apre leu ou fin visite bel kote si ou vle kontinye vle nan ou pa kab pa ale nan ciculé No.017 est aglizer le procè.

Rout no nan ile ispanola an

Rout no nan ile ispanola an

Li kreye pou haiti ak repiblik dominicaine lan yon projet pou developman comes binacional lan. Rout no nan ile ispanola an, li plis ke yon projet yo konsiderel tankou yon pwogram ak yon invetisman de 45 milon deu euro, lap cheche demake yon changman ekonomik ak comes nan frontye no an.


Pwojet sa ap panse pou deu nacion yo, yo fe plan kote due peyi yo kap develope, pa gen intere kap cheche seulelman inters comun pou devlopeman comes ile lan. Nan memwa Onfed lan li ekri : "Objektif li se contribye nan developman pati no an deu repiblik dominicaine ak repiblik d'haiti ,ak construcion rout Cabbo -haityen -Dajabon. E plus se osi construcion deu station duane nan Juan Mendez sou rivye Masacre Ak oganozaston pou yon mache nan Dajabon lan".




Ver mapa más grande

Trvay projet sa yo yo trouve nan region no ki ini Haiti ak Repiblik Dominikaine lanl, li o kipel de kijan yo kominike epi pou li fe comes lan mache. Reabilitasyon rout sa Cabo-haisyen -Dajabon se sous tot projet an ki pral pemet comes lan mache. Nan menm localisasyon sa yo fe yon pon sou rivyen masacre lan kap ramplase ansyen an ki apre tan dane te pemet que aisyen ak dominicain travese teritwa etranje an.

Enfin, yon lot apo byen impotan pou develepman comes lan antre deu payi a yo se construksyon ak oganizasyon deu yon mache nan Dajabon.

Cet spas est ton!

Mon entrace est nan space plus important an blog. Ici toi peu, loisier, plublikè et tand ton voi.

Evoyez tes entraces a isladedos@gmail.com

Rechambre que nan l'edition se reserve la posibilitè de limiter le
space.

Introduction a l'histoire

L'histoire d'Haiti



L'histoire de Ripiblik Dominicain

Des Montay


Ak yon bel Soley epi bel lanme ki fe bel ile sa ,gen espace ki pemet bel freche ak anpil espace vet ki Konseve cho ,epi anpil montane.

Nan Potoprince nan 2524 metre deu haut kote yon plante legumes existe yon bel espace

"The Lodge" se denye point de rencontre nan montane lan se yon espace kote koteou kab relaxer epi pou paser yon bon moman .Hotel sa se pou yon couple candien haisyen ki trouvel nan teritwa Furcy ,ki ofri anpil avantage .

3 salr d'atante ,ak chemine ,televisyon ,cable ,internet wireless,chambre avec dvd,sauna ak kabann confotable,epi li ofri yon bel menu kote tout moun aprecye avec bon plat internasyonal ak nacional.

li ofri bon pri ,kote tout moun kab peye pou visite bel kote sa ki nan monntane yo .

si apre leu ou fin visite bel kote si ou vle kontinye vle nan temperatu 5ºC ak 20ºC
ou pa kab pa ale nan "Rancho Guaraguao", ki nan champ Conztanza ,repiblik Dominicaine .

A 1200 metre deu haut li ofri diferan kay kote fanmi yo kab domi api aprecye klima an epi paticipe nan aktivite keu lieu an ofri Rafting , grimpe mu ki an pie ,escaler ,monte cheval ,motocyclete.

Nas Constanza pa gen anpil espace pou plante fleu ,mois pie bwa o plnata frese ,ti ville sa ofri telman diferan bagay ki fel tan espesyal

Pendan l'ete a kote lanme yo pa kab pran plus moun anpil moun profite monte nan montagne ,travese frotier an pou konnen yon ti jan plus bel ile sa Gen anpil bagay pou dekouvri ,pou profiter ,pou jwi e pou konnen

vendredi 22 août 2008

Negation de Dokiman

"Ile lan vin viktim de yon divizyin nan"

Pati okcidantal la ak pati oryantal la ,anba pati france Jean Paotiste Colbert ve, li mete yon regim ekonomik ki se esklavaj.

Avek led general nan ane, neg nwa yo revolusyone,yo aboli l'esklavaj 3 an apre. sa tousaint louveture te vle se te etabli yon repiblik nwa ki pou te kontredi gouveneman france an ,li pa dire anpil paske gouveneman an No. 017 retire li ve lane, li mouri yon ane JCE apre kote li te kaptive.

Sa ki vreman dire seke lot neg nwa tap swiv demach pou trouve indepandance yo kote yo expilse frace yo de ile lan vers lane kote yo pwoklame indepandance yo avek empereu

Li seulman dire ti tan paske 2 ane apre yo asasinen li ak yon complo de deu gouveneman yo ki tap forme ile lan ,sa ki ahytians nan no an epi nan sid lai, mais ak mo, yo nome prezidan kote li konsolide repiblik lan leu li pran en chage no an an.

Leu dekouvri nan ane. circule 017ile lan vin viktin de yon divizyon deu pati oryantal lan ak pati akcidantal lan, anba presanz espanole yo ,kote yo bali nonn,epi kapital li,kote yo fe premye leglize, forterez,premye catedral ,univesite ,lari ak premye lopital ak premye monaste.

Nan ane popilasyon an ki te a peu pre yon milion vin redui poutet maladi ak move tretman lesclavaj lan .kote 9 ane avan ,espanole yo te decide pote main deuvre CEDAIL, SJRM, FEI, ONE RESPE afrikaine pou te vin remplaze popilasyon indigene lan .

Na, anpil ako te fet pou te divise ile lan ,kote finalman yo bay pati orynatal lan a la frnace e pati oksidantal lan a menm pati oryantal lan te vle envayi pati oksidantal se sa ko la coz anpil problem nan due pati yo ,kote 1 envayi pati oksidantal lan.

Case de viktime

Ramona, a 28 ans

comes lan mache .nan menm localisasyon sa yo fe yon pon sou rivyen masacre lan kap ramplase ansyen an ki apre tan dane te pemet que aisyen ak dominicain travese teritwa etranje an .



* Le clip audio est en espagnole.

Rivie latibonite, Yon mervey naturel


Gran rivie sa pemet union deu nacion diferan ki so yon menm teritwa: Republik Dominikaine ak Haiti .

li fet nan teritwa dominikain nan Cordiye central la pou li jete kol nan golf de la Gonav nan republik D haiti, li se rivye pi long ki nan ile lan ,li gen 321 kilometre.

Poutet agrikultu an ap deplace epi bet yo ap disparet sila la coz ke li pedu tout frecheu li.

nan ane 2005, komanse fe yon pwogram pou sovel, Secrete pou lenvironman ki fe yon investiman deu 20 milion dola keu Canada bay ,Aleman ak pwogram pou nacion unis pou developman (PUND)

jeudi 21 août 2008

Crèdits

Les images de cet blog ont obetnú en:

- Personnels
- Onfed
- Internet:

http://murcialiberal.blogia.com/upload/20071012130705-bandera-espana.jpg

http://www.discostesla.com/images/banderafrancia.jpg

http://expedienterojo.bravehost.com/myPictures/Votante%20asesinado.jpg

http://bp3.blogger.com/_

http://bp2.blogger.com/

http://www.jaimecervantes.netfirms.com

http://wikimedia.org

http://www.biografiasyvidas.com/

http://idata.over-blog.com

http://www.redindigena.info

http://www.geocities.com

http://www.canaltrans.com

http://www.thepropheticwatch.com

http://imagecache2.allposters.com

http://k53.pbase.com

http://www.astrosafor.net

http://carolainemoncada.nireblog.com

http://www.pedresdegirona.com

Piblicite Edikatif

Poll


Es ke nou considere que migracion an besoin restriksyon pou politique domincaine-haitian?

Ti Komik

Pale sans pé

CLAVE DIGITAL - Noticier